FAMILIJA MU OBEĆALA POMOĆ AKO DOĐE U NEMAČKU: Evo kako su ga dočekali..

zastava
Foto:pixabay
„Nema veze, familijo moja… Hvala vam na pokušajima. Razumijem ja tu vašu situaciju. Ako je već tako, haj’te meni u Bosnu“

Mnogo mladih ljudi sa Balkana odlazi u inostranstvo tražeći uslove života bolje od ovih ovde. Najčešće odlaze u Nemačku, i pritom se mnogi oslanjaju na rođake gastarbajtere.

Međutim, često oni koji im nude pomoć i smeštaj na kraju bivaju oni koji u koje se najviše razočaraju. Sličnu situaciju doživela je i jedna devojka iz Bosne, koja je svoju priču u vidu “javnog pisma”odlučila sa svima da podeli, prenela je Slobodna Dalmacija.

 

“Uglavnom sve počinje ovako: “Samo ti završi školu i napravi pasoš, odma te ‘tetka, striko, amidža, ujko, dajdža, materina strina, rodica po ocu, kćerka djedove kone’ vodi sebi u svijet . Nemaš ti tu, sine, budućnosti nikakve,vidiš da su svi bez posla. Ja ću tebe spasit’! Ja ne mogu zaboravit’ koliko sam pite pojela od tvoje mame. Zaslužili ste, Boga mi”.

Završena škola, pasoš gotov, išla na pijacu, kupila sebi malo robe nove od para što je mater u dnevnici zaradila da me može spremiti ko insana u svijet. Javljam svima da sam spremna. Odgovori su bili raznorazni, evo par primjera:

“Ma znaš sad je malo drugačije, nije k’o prije lako ni ovdje za pos’o. Eto da si prije mjesec,ovdje tražili u jednom hotelu čistačicu, ali sad su popunjeni s personalom. Da je kao onda moglo bi, al’ sad svi traže jezik da se zna, ajd’ nauči njemački pa će tebe tetka pozvat’.

Ima u jednom selu traže da se štala čisti, al’ ne bih ja tebe tu, žao mi te… Sačekaj još malo, bit će možda nešto. Evo ovdje traže na poljoprivredi al’ nemaju smještaj. Ja bi tebe kod nas, al’ znaš da moja djeca ne mogu ni jedno s drugim pa sva’ko u svoju sobu voli mir. Znaš rode i ja ću možda ostat’ bez posla, sad je i ovdje zavladala ona kriza pa ne znam ni ja kako ću se za sebe izborit”.

 

Nema veze, familijo moja… Hvala vam na pokušajima. ‘Razumijem’ ja tu vašu situaciju. Ako je već tako, haj’te meni u Bosnu. Ovdje trenutno traže u rudniku, a dobra je i plaća, topli obrok, u smjenama, sve na vrijeme. Ima i u prodavaonici traže, možda i tetka uspije nać’ šta, ima iskustva. Ne brinite za smještaj, ja ću spavati na podu, a vi možete na sećiji što nam je komšija dao, razvlači se, ima mjesta za vas! Nećete bit’ gladni. Znate, moja mama još uvijek pravi one iste pite koje su vas othranile kao i mene! Ako Vam još nekako mogu pomoć’ samo recite, nekako se osjećam ‘dužna’ što ste makar ‘pokušali’ meni pomoći! Hvala Vam do neba, Bog će Vam vratit’…”

(Dnevne.rs./Vestinet.rs/Izvor:Telegraf/Slobodna Dalmacija)

 

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*