BADNJI DAN: Ko u kuću unese OVAKAV BADNJAK, cele godine će mu sve ići od ruke

Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Share on LinkedInPin on PinterestShare on StumbleUponShare on TumblrEmail this to someone
paljenje
Foto: Tanjug/Nikola Dimitrijević
Badnjak se seče pre izlaska sunca. Domaćin sa sinovima ili unucima (obavezno neko mlad) ide u šumu da seče badnjak. Skoro uvek je u pitanju mladi hrast ili cer, ali može biti i jela ili bor

Pravoslavni vernici danas proslavljaju Badnji dan, kojim zvanično započinje Božićno slavlje, odnosno proslavljanje rođenja sina Božjeg, Isusa Hrista.

Badnji dan je naziv dobio po tome što se na taj dan u kuću unosi badnjak, koji će se zatim na Božić zapaliti. Badnjak je bitan simbol u hrišćanstvu zato što se smatra da ga je Josif zapalio u pećini u kojoj je rođen Isus kako bi zagrejao tek rođenu bebu i Mariju (Bogorodicu).

Za vernike je Badnji dan praktično radni dan. Muškarci rano ujutru treba da odu u šumu kako bi nasekli badnjak, dok žene pripremaju hranu i kolače koji će biti posluženi na trpezi za Badnje veče, kao i sutradan na Božić.

Pored mnoštva različitih običaja, koji valja da se ispoštuju na ovaj dan, ima nešto što bez obzira na kraj važi za sve delove Srbije.

Naime, veruje se da je za kuću dobro da se badnjak seče ka istočnoj strani, kao i da se iz najviše tri udarca sekirom mora odlomiti. Ono što sekira ne preseče iz tri udarca, mora se rukama odlomiti, uvrtanjem ili čupanjem.

Ko ovakav badnjak unese u kuću, cele godine će mu sve ići od ruke!

Polazak u šumu nekada se obeležavao i tako što se pucalo iz pušaka. Ovaj običaj bio je bitan kako bi se pucnjima uplašili vukovi i medvedi koji bi eventualno došli na obod šume u potrazi za hranom.

Badnjak se seče pre izlaska sunca. Domaćin sa sinovima ili unucima (obavezno neko mlad) ide u šumu da seče badnjak. Skoro uvek je u pitanju mladi hrast ili cer, ali može biti i jela ili bor.

Bira se mlado i pravo stablo, veličine tolike da ga domaćin na ramenu može doneti kući. Pre nego što ga poseče, domaćin mu se obraća “Dobro jutro badnjače i čestit ti Božić”. On predstavlja živu osobu i domaćin mu se tako i obraća.

Badnjak preko dana stoji napolju (ponegde ga oblače u košulje), a uveče, pred večeru, unosi se u kuću uz ritual. Kada ga domaćin unosi u kuću, zajedno sa slamom, domaćica ga posipa žitom, a domaćin ga stavlja uz ognjište. Kada domaćin sa badnjakom uđe u kuću, domaćica baca orahe u svaki ćošak prostorije po jedan, protiv malera i zlih sila.

Badnjak se prvo celiva i maže medom. Potom se pali i pristupa se “džaranju”. To je običaj čačkanja i raspaljivanja plamena koji je kod hrasta karakterističan po iskrama koje iskaču iz plamena.

Na Badnji dan porodica se okuplja za trpezom. Kompletna priprema za Božić se ustvari obavlja zajednički. Najpre se žene i muškarci razdvoje pre podne zbog drugačijih poslova, a potom posle ručka svi zajednički učestvuju u pripremanju večere i svega što je neophodno za sutradan.

(Dnevne.rs/Izvor:Telegraf.rs)

Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Share on LinkedInPin on PinterestShare on StumbleUponShare on TumblrEmail this to someone

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*